9. hrvatsko-slovenski susret katolika

Hodočašće na razini dekanata u Svetvinčent u Istri 28. 9. Cijena busa po osobi je 45 eura. Prijave i placanje odmah do 18. 9. kod zvonarica.
KRVAVA KRIZMA u Istri: zaklan svećenik bl. Miroslav Bulešić (ususret susretu hrvatskih i slovenskih katolika ovog rujna u Istri) 24. kolovoza 1947. – Ubijen svećenik Miroslav Bulešić Poslije osvajanja vlasti nakon Drugog svjetskog rata komunistima su posebno smetale brojne crkvene procesije i velike slave, pa su organizirali demonstracije da bi ustrašili narod i odvratili ga od crkve.Takvih nereda bilo je i u Istri. Najveći izgred dogodio se u Lanišću prilikom krizme, 24. kolovoza 1947. u kojem je ubijen svećenik Miroslav Bulešić. Krvava krizma, kako je kasnije prozvana, organizirana je sat ranije nego što je bilo zakazano. To je razbjesnilo komuniste jer je nisu uspjeli spriječiti, kao dan ranije u Buzetu, pa su nahrupili u župni dvor i ubodima noža u grlo ubili Bulešića, te pretukli župnika Ceka i monsinjora Ukmara. Miroslav Bulešić rodio se 1920., u istarskom selu Čabrunići, u župi Svetvinčenat. Sjemenište je polazio u Gorici i Kopru, a studirao na Gregorijani u Rimu gdje njegovo školovanje podupire tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1943. postao je svećenik i župnik u Baderni. U Istri tada djeluju tri vojske: partizani, fašisti i Nijemci. No kroz cijelo to vrijeme mržnje, uz istinsko rodoljublje, Bulešić je sačuvao univerzalnost i principijelnost katoličkog svećenika te je ispod bilo koje vojničke odore uvijek gledao čovjeka kao Božju sliku, o čemu svjedoči njegova izjava: «Ja sam katolički svećenik i podijelit ću svete sakramente svima koji ih zatraže: i Hrvatu i Nijemcu i Talijanu.» Zbog takvog odvažnog, dosljednog i načelnog djelovanja Bulešiću stižu prijetnje s raznih strana. Progoniteljima, pak, poručuje: “Moja osveta je – oprost”. U jesen 1945. imenovan je župnikom u Kanfanaru, a potom za podravnatelja i profesora u Biskupijskom sjemeništu u Pazinu. Nakon ubojstva u Lanišću, vlasti nisu dopustile da se Bulešić pokopa u rodnoj župi u Svetvinčentu, nego su odredili da bude pokopan u Lanišću. Tek je 1958. omogućeno da se njegovi tjelesni ostaci prenesu, a dvije godine prije biskup Dragutin Nežić počeo je službeni postupak za proglašenje Miroslava Bulešića baležnim što se dogodilo 2013. u Puli.
Exit mobile version