Dana 5. kolovoza 2021., na blagdan Gospe Snježne, Dan domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Dan pobjede, na teritoriju filijale župe Budrovac u Čepelovcu održana je, na privatnom zemljištu obitelji Paviša, mala svečanost blagoslova i polaganja kamena temeljca za Križni put pod nazivom “Fratres omnes” što na hrvatskom znači “Svi smo braća”. Molitveno slavlje sa službom čitanja i blagoslovom i polaganjem kamena temeljca, te blagoslovom početka radova predvodio je upravitelj župe Uznesenja BDM u Budrovcu i župnik župe Sv. Luke ev. u Kalinovcu, vlč. Ivica Gladoić. U prigodnoj propovijedi vlč. Ivica je uveo prisutne u smisao i poruku današnjeg crkvenog blagdana i državnih praznika ističući koliku je važnost Blažena Djevica Marija imala u povijesti Hrvatskog naroda, a posebno u danima stvaranja naše domovine. Zatim je govorio o značenju križnog puta u životu nas vjernika. Između ostalog, vlč. Ivica istaknuo je posebnu Marijinu prisutnost na križnom putu njezinog sina, našeg otkupitelja Isusa Krista. Ona je bila s njim i pratila ga, kao što prati i nas na našim putovima. Svatko od nas zapravo ima svoj križni put, spomenuo je župnik Ivica. Taj križni put se očituje u našim životima u obiteljima u kojima često susrećemo bolest, probleme ili pak često puta živimo križni put kroz nerazumijevanje zajednice ili pak neprihvaćanje od bližnjih. Sve su to križni putevi kroz koje prolazi svaka osoba. Na kraju propovijedi vlč. Ivica je istaknuo važnost meditiranja Kristove muke što i nama može pomoći u nošenju našeg životnog križa, a sigurno će i ovaj križni put biti poticaj na molitvu i razmišljanje o otajstvu Isusovog otkupljenja. Nakon molitve vjernika župnik Ivica je pročitao Povelju o blagoslovu i polaganju kamena temeljca. Te je nakon blagoslovne molitve položio povelju u temelje prve postaje križnoga puta.
Na samom kraju još je jednom pozdravio mons. Jan Maria Chun Yean Choonga, tajnika Apostolske nuncijature u Njemačkoj i vlč. Daria Pavišu, tajnik Apostolske nuncijature u Južnoafričkoj Republici, rodom iz Kalinovca, koji su idejni začetnici i pokretači izgradnje ovog križnog puta, a pratili su ovu molitvenu svečanost preko video veze. Također preko video veze pratilo je molitvu nekoliko prijatelja i rodbine obitelji Paviša, koji nisu mogli biti prisutni fizički a među njima je bio i preč. prof. dr. sc. Stanisław Nabywaniec, rodom iz Rzeszówa iz Poljske. Samo slavlje uzveličali su članovi crkvenog zbora iz Čepelovca, koji su za uvod i na samom kraju otpjevali po jednu pjesmu, a čitaći; Lucija Kovačev i Dora Arap čitale su liturgijske tekstove. Liturgijski prostor za ovo molitveno slavlje pripremili su; zvonarica iz Čepelovca, Marijanka Prevedan, zvonarica iz Budrovca, Zdenka Kovačev, Mladen Rogoz i Antonija Jurić. Za razglas se pobrinuo Krešo Kovačev i Mladen Prevedan. Nakon završetka blagoslova obitelj Paviša i Vrabčević uz pomoć obitelji Pokrivko počastile su sve prisutne malom zakuskom.
Nekoliko tehničkih podataka
Križni put će se raditi na zemlji kupljenoj od obitelji Prevedan i Lovrak iz Čepelovca. Svaka postaja bi imala betonsko postolje koje bi bilo popločeno biber crijepom. Na to postolje bi se postavila drvena sjenica prekrivena crijepom, a gore bi stajao natpis postaje, te natpis iz koje države dolazi stil figure i odjeća figure isklesane na postaji. Sve postaje osim 12., 13., 14. i 15. bile bi veličine 240 cm x 270cm. Sveukupno je u planu izraditi oko 60 skulptura koje će prikazivati 15 postaja križnog puta.
Križni put je zamišljen tako da sjenica i kipovi budu u drvu stoljetnog hrasta. Likovi na postajama bili bi prikazani u ljudskoj veličini i u tradicijskim nošnjama jedne ili više zemalja. (Osim Isusa i Marije koji će biti prikazani u tradicijskoj ikonografiji pučke pobožnosti).
Duljina cijelog križnog puta bila bi oko 400 metara a razmak između postaja planiran je na oko 25 metara.
Postaje bi bile i osvjetljene. Uz svaku postaju je u planu postaviti i meditativno razmišljanje o svakoj postaji s prijevodom na više jezika. Uz Božju pomoć križni put bi trebao biti gotov kroz nekoliko godina.
Umjetnik koji izrađuje konstrukciju i kipove križnog puta:
Krunoslav Posavec iz Podravskih Sesveta Drvogalanterija Posavec,
obrt za izradu drvene galanterije, skulptura i ostalih usluga
O križnom putu
Po crkvenom pravu ovo je privatni Križni put i radi se na privatnoj zemlji obitelji Paviša, a rade ga mons. Choong i vlč. Paviša. O ovom projektu obaviješten je i naš varaždinski biskup mons. Bože Radoš. Križni put se radi uz novi prilazni put prema vinogradu obitelji Paviša, vinogradu mons. Choonga i vinogradu obitelji Pleško.
Ideja o izgradnji križnog puta uz novi put rodila se spontano prije nekoliko godina. Kao što su za kruh potrebni kvasac i vrijeme da tijesto bude spremno za peć, tako je bilo i s ovom idejom o križnom putu. Vrijeme je bilo kvasac koje je iskristaliziralo samu zamisao, a dobri Bog je otvorio mogućnosti i nove putove da se krene u realizaciju. Kao što kaže i narodna izreka: Čovjek snuje, a Bog odlučuje. Na početku je bilo puno ideja, želja i planova, ali na kraju Bog je taj koji sve vodi i pokazuje put. Tako se sama ideja iskristalizirala 2020. godine nakon enciklike pape Franje „Fratelli Tutti”/“Svi smo braća“. Upravo naziv križnog puta dolazi od te Papine enciklike na latinskom „Fratres omnes“.
Glavna poruka ove Papine enciklike može se sažeti u pitanje: „Koji su to konkretni putovi izgradnje pravednijeg i bratskijeg svijeta?“ Papa progovara o izazovima današnjice u izgradnji mira, od vlastitih svakodnevnih odnosa u obitelji, do odnosa u društvu, u politici, u institucijama… Svrha je enciklike promicati u cijelom svijetu želju za bratstvom i društvenim prijateljstvom. Nemojmo zaboraviti da je enciklika nastala u pozadini pandemije COVID-19 koja je neočekivano izbila upravo u vrijeme dok je pisana ova enciklika. Papa nam govori: „…kako je ova opća zdravstvena kriza pokazala da se nitko ne može sâm spasiti i da je doista došao trenutak da sanjamo kao samo jedan ljudski rod u kojemu smo svi braća.“
Papa Franjo, 3. ožujka 2021, uputio je poruku prigodom objavljivanja enciklike „Fratelli tutti“ na ruski jezik i u toj poruci između ostalog govori: „Uvjeren sam, k tome, da otvoreno i iskreno sučeljavanje o temama sadržanima u enciklici „Fratelli tutti“ može potaknuti dijalog između religijâ. Naime, bratstvo proizlazi iz činjenice prepoznavanja jednog Oca. A, ako smo svi djeca jednoga Oca, tada se možemo nazivati braćom i ponajprije živjeti kao takvi.“
Nadahnuće koje je dovelo do konkretne ideje i realizacije ovoga križnoga puta upravo je duh kojim odiše ova enciklika. To je konkretan primjer kako u malom mjestu, gotovo skrivenom na obroncima Bilogore, omeđenom ravnicom i rijekom Dravom, poruka Pape koja je odaslana cijelome svijetu može naći svoje konkretno utjelovljenje u umjetničkom radu i pučkoj pobožnosti. Upravo taj mikrokozmos jednostavnih i radišnih ljudi postaje životna i vjerska pozornica koja na konkretan, životan i razumljiv način progovara o zajedništvu čovjeka i Boga i zajedništvu ljudi s ljudima. To su te dvije osnove mirnoga, blagoslovljenoga, radosnoga i zadovoljnoga života. Ako će kod slučajnog prolaznika, namjernika ili hodočasnika ovaj nadahnuti projekt pobuditi takve emocije, potaknuti na razmišljanje i omogućiti susret s transcendentnim, s dobrim Bogom, ovo će djelo imati smisao i ispuniti svoju svrhu!
Dio teksta iz Povelje o blagoslovu i polaganju kamena temeljca
“…Ovaj križni put podiže se od stoljetnog hrasta koji je desetljećima rastao na podravskoj ravnici, natapao se vodom rijeke Drave i odmarao tijekom dugih zimskih podravskih noći da bi tijekom ljeta širio raskošne grane, ogrijane suncem, visoko prema dobrome Bogu. Taj bezvremenski hrast slika je podravskog čovjeka; postojanog, vrijednog, izdržljivog, upornog, mudrog… I tako godinama, desetljećima, više od jednog stoljeća, trebalo je hrastu da iz zemlje izraste u drvo, dostojno da bude stavljeno u umjetnikovu ruku i postane slika Isusa, Marije, Šimuna ili Veronike. Da postane slika Boga i prikaz čovjeka. A sve je krenulo iz zemlje. „F Knigi piše da je Bog čoveka od zemle napravil. Je, ali od one zemle na kojoj se čovek rodi.“ Napisao je naš pokojni prof. Ivan Golub. A mi živući sinovi Podravine, zajedno s Prof. Đurom Zalarom, trenutno jednim od najstarijih živućih svećeničkih sinova podravskog zavičaja, svjedočimo tom divnom Božjem stvaranju koje se nastavlja. A to stvaranje rađa se iz Božje ljubavi i prijateljevanja s Bogom i ljudima. I ovaj je križni put nadahnut, i izrastao, iz prijateljstva s Bogom i čovjekom. Ukorijenjen u podravskom zavičaju, ali nadahnut putovanjima po svijetu i prijateljevanju s ljudima koji su isto „napravljeni od zemlje, ali od one gde su se rodili“. Tako će likovi ovog križnog puta poprimiti upravo obrise lica i bogatstvo odjeće dalekih krajeva, zemalja i kontinenata, kako bi se na jednom mjestu, pod obroncima Bilogore, kao prije 2000 godina na obroncima Maslinske Gore, susrela sva ljepota i bogatstvo različitosti čovječanstva, ali i bijeda ljudskih srdaca i grešnih padova, u zajedništvu s Bogom otkupiteljem. I danas dok s jednog kraja zemlje u dan leta dođemo do drugog kraja i fizički smo povezaniji bolje nego ikada prije, još smo uvijek spremni to zajedništvo, trajno uništavati, bombama i raketama, riječima i djelima.
Neka ovaj križni put „svi smo braća“ prizove našu savjest da smo svi braća po „majci zemlji“ iz koje nas je dobri Bog stvorio. I dok poput hodočasnika hodimo i krčimo nove putove, kako bi smo generacijama ostavili obogaćeno nasljeđe, u naslijeđe, sjetimo se da smo od zemlje stvoreni i da ćemo se u zemlju vratiti. Pravica je to nad pravicom. Hvala ti Bože na toj pravici. I ovaj kamen temeljac neka bude zalog da postoji nešto stalnije od ove majčice zemlje. Kao što je kamen temeljac simbol novih projekata i zaglavni kamen najvažniji u izgradnji kuće, tako je duša u tijelu čovjeka, Božji dar za vječnost, koji ide onkraj zemaljske stvarnosti. A do u vječnosti neka nam i ovaj križnu put bude putokaz prema nebeskoj domovini i škola radosnog zajedničkog života ovdje na zemlji sa svim ljudima različitih boja kože i šara odjeće. …
… Zahvaljujemo Bogu što smo mogli biti svjedoci ovoga milosnog početka izgradnje Križnog puta.
Neka zagovor blaženog Alojzija Stepinca, sv. Luke, ev., sv. Ivana ev., sv. Darije muč., sv. Elizabete i Blažene Djevice Marije uvijek bdije nad dragom Podravinom, nad svim zemljoradnicima i goričarima, dobronamjernim prolaznicima i hodočasnicima, koji će ovdje zastati u moliti, razmišljajući o muci i spasenju Gospodina našega Isusa Krista. Neka se zagovor protegne i nad ovim mjestom i župom i njezinim pastirima i svim vjernicima, te nad našom Hrvatskom, Europom i cijelim svijetom da zaista budemo svi braća – Fratres omnes!”
